|
Atenska triera
(grčki ratni brod)
Liburska liburna
(ilirski ratni brod)
Temelji utvrde Demetrija
Hvarskog u Sućurju
Ilirski zid kraljice Teute
u Sućurju
Velika Gomila u Sućurju
(staro Ilirsko groblje)
Grčko-italska kaciga iz IV st. pr. Krista, pronađena kraj Sućurja
Ilirski grob (zgrčavac) kraj Sućurja
Sidro s potopljene rimske galije kraj Sućurja
Amfore s potopljene rimske galije kraj Sućurja
Grobovi kao kućice na starom sućuranskom groblju - ostatak rimskog običaja
pokapanja
|
 U Oglavku i Koščaku (odmah
kraj mjesta Sućuraj), prema još uvijek živoj narodnoj predaji, nalazili su
se dvori ilirske kraljice Teute, koja je ovdje živjela. Ona je započela
zidati grad na mjestu gdje se sada nalazi Sućuraj, ali ga nije uspjela
dovršiti, jer je izgubila rat protiv Rimljana.
Za potvrdu ove legende ne postoji pisani dokument jer su Iliri bili
nepismeni. Povijesne činjenice su slijedeće: sredinom 4. stoljeća prije
Krista ilirsko pleme Ardijejci dolazi na more te naseljava područje oko
ušća rijeke Neretve i današnje Makarsko primorje; Ardijejci su bili poznati
ratnici, a dolaskom na more brzo savladavaju pomorske vještine te postaju
gusari koji napadaju prvo Grčke, a kasnije Rimske brodove; za izvođenje
gusarskih aktivnosti na ovom području Sućuraj je upravo idealan jer postoji
duboka uvala u kojoj se mogu neprimjetno sakriti brojni brodovi, a na brdu
iznad Sućurja može se postaviti osmatračnica i kontrolirati sav pomorski
promet na ovom području; iz Sućurja se može vrlo brzo zaskočiti i osvojiti
brodove koji ovuda često prolaze. Osim toga uz uvalu Sućuraj nalazi se
veliko i plodno polje, a poznato je da su Ardiejci imali do 300 000 kmetova
koji su radili u poljima dok su oni ratovali ili se zabavljali na čestim
gozbama s dosta piva, vina i medovine.
Sredinom 3. stoljeća prije Krista ardijejski kralj Argon uspio je ujediniti
više ilirskih plemena te je svoju državu proširio na područje od Biograda
(kraj Zadra) do rijeke Drim (u današnjoj Albaniji). Kralj Argon umro je
231. godine prije Krista od prekomjernog uživanja alkohola. Vlast je
naslijedila njegova žena Teuta jer je njihov sin Pinos bio maloljetan.
Teuta je vladala do 219. godine prije Krista, a proslavio ju je njezin
vojskovođa Demetrije Hvarski, koji je osvojio grčku koloniju Pharos (danas
Stari Grad na Hvaru). Teuta se vrlo brzo našla u ratu s Rimljanima jer
njima gusarenje Ilira nikako nije odgovaralo. Ovaj rat je unatoč početnim
uspjesima Teuta izgubila kad je Demetrije prešao na stranu Rimljana te se
morala skloniti u tvrđavu Risan u Boki Kotorskoj (danas u Crnoj Gori). Od
velike Ilirske države kojom je vladala ostalo joj je samo područje od Boke
Kotorske od ušća Drima.
Dakle, ako je legenda o kraljici Teuti u Sućurju istinita, Sućuraj je stariji
od 2300 godina. U prilog ovoj legendi su i mnogobrojne amfore iz
potopljenih rimske galija u okolici Sućurja.
Ranije spomenuti vojskovođa Demetrije Hvarski uskoro dolazi u sukob s
Rimljanima koji 219. godine pr. Krista osvajaju i ruše Pharos. Prema
legendi ilirski su se vojnici razbježali po otoku nakon razaranja Pharosa,
lutali su kopnom prema istoku otoka i tako došli do Sućurja. Tada su
vidjeli da dalje ne mogu i utaborili su se u kaštelu kojeg je ranije
podigla Teuta. Sačuvani ilirski objekti potvrđuju da su oni sućuranski
porat utvrdili i dugo branili, što znači
da su Iliri vladali Sućurjem i poslije 219.god. pr. Krista.
Dvori ilirske kraljice Teute ostali su do danas sačuvani jednim dijelom,
kao i utvrde vojskovođe Demetrija Hvarskog. Također, otkriveni su i ilirski
grobovi s kostima, keramikom i morskim puževima. Brojne su i ilirske
gomile, a najpoznatija od njih je Velika gomila (staro Ilirsko groblje). U
okolici Sućurja ima još mnogo nalazišta iz doba Ilira koji svjedoče o njihovoj
prisutnosti prije više od 2300 godina.
Rimljani su dugo vodili rat protiv Ilira. Zabilježeno je da su pokrenuli
veliku ofenzivu 153. godine pr. Krista. Te bitke vodile su se i oko Sućurja
jer je tada bio na granici rimske i ilirske države. Godine 47. pr. Krista vodila
se velika pomorska bitka kod Šćedra između flote Pompeja pod vodstvom Marka
Oktavijana i Cezarovog vojskovođe Vatinija Publija. Marko Oktavijan je ovu
bitku izgubio i povukao se prema Visu. Otok Ščedro nije daleko od Sućurja
pa su Sućuranska luka i uvala Mrtnovik bili sidrište rimskim brodovima
prije i poslije bitke. Dakle, Sućuraj je došao pod rimsku vlast u 2. ili 1.
stoljeću prije Krista.
Na području Sućurja postoje ostaci dva rimska naselja, što je svijetu
obznanio 1525. učeni dominikanac Vinko Pribojević u svom znamenitom govoru
u Hvaru “O podrijetlu i zgodama Slavena”. Nažalost, ova naselja su porušena
za vrijeme ratova s Turcima. Prvo naselje nalazilo se na lokaciji današnje
Gornje Bande u Sućuju. Centar je bio kraj sadašnjeg samostana; tu je pronađen
rimski bijeli mozaik, čiji se veći ulomak čuva u riznici Župnog dvora. Drugo
naselje nalazio se kod uvale Mlaska. Tu se danas nalazi više rimskih zidova
(gospodarskih i ladanjskih kuća), jedna dobro sačuvana cisterna za vodu (gustrina),
te još dosta drugih ostataka.
|
