• porat.jpg
  • mlaska.jpg
  • s-brda.jpg
  • more.jpg
  • otok.jpg
  • perna.jpg
  • bilina.jpg

Deprecated: Methods with the same name as their class will not be constructors in a future version of PHP; plgContentJw_sigpro has a deprecated constructor in /home/sucurajh/public_html/01-sucuraj-com/plugins/content/jw_sigpro/jw_sigpro.php on line 19

5. Sućuraj u 20. stoljeću (3 rata, 6 država)

Sućuraj 1913. godine
Sućuraj 1913. godine
Slavlje 1922. godine (godišnjica odlaska Talijana)Slavlje 1922. godine
(godišnjica odlaska Talijana)
tragovi razaranja
Sućuraj 1950. (još se vide
tragovi razaranja)
Sućuraj krajem 60-ih
Sućuraj krajem 60-ih godina
Dizalica Veli Jože 1973./74.
Izrgadnja nove trajektne
luke 1973./74.
Sućuraj sredinom 70-ih
Sućuraj sredinom 70-ih godina
Sućuraj na kraju 20. stoljeća
Sućuraj na kraju 20. stoljeća
MOMP Zvir - HvarAmblem MOMP-a Zvir - Hvar, 1993.
 

Sućuraj početkom 70-tihNa početku 20. stoljeća filoksera je skoro potpuno uništila vinogradarstvo - glavnu privrednu granu u Sućurju. Veliki broj stanovnika iseljava su u prekomorske zemlje. Kao da nedaća nije bilo dosta 1914. počeo je prvi svjetski rat. Sućurani su mobilizirani i poslani na razna bojišta na kojima ih je sedam izgubilo život.

Prvi svjetski rat završio je 1918. porazom Austro-ugarske. Sućuraj ponovno mijenja gospodara, dolazi pod talijansku vlast, što je narod nerado prihvatio. Rapalskim ugovorom iz 1920. odlučeno je da se talijanska vojska treba povući iz većeg dijela Dalmacije pa Sućuraj 21.4.1921. dolazi pod vlast Kraljevine SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija). U Sućurju je tada bila ekonomska kriza, a nova vlast je samo uvela nove poreze. Vinogradi se postepeno (ali sporo) obnavljaju, ljudi se i dalje bave ribolovom. Godine 1938. otvorena je tvornica sardina, prvi industrijski objekt u Sućurju.

Razdoblje mira nije dugo trajalo – počeo je drugi svjetski rat. Nakon kapitulacije Jugoslavije 17.4.1941. Sućuraj je službeno ušao u sastav Nezavisne Države Hrvatske, ali u mjesto, uz veliko negodovanje mještana, dolazi talijanski garnizon. U ribolov se moglo odlaziti samo uz talijansku dozvolu, dokumenti NDH nisu važili. Sućurani se ne odazivaju pozivu za novačenje u NDH, nego se skrivaju po šumi, a kasnije masovno odlaze u partizane. Dana 24. studenoga 1942. talijanska vojska nakratko napušta Sućuraj te on postaje slobodni partizanski teritorij. Tada je iz sućuranskog porta isplovio ribarski leut „Sloboda", drugi po redu partizanski ratni brod na Jadranu. Dana 18. siječnja 1943. u Sućuraj ponovno dolazi talijanska vojska u još jačem sastavu.

Italija je kapitulirala 8.9.1943., a talijanski garnizon u Sućurju s oko 300 vojnika 12.9. se predao sućuranskim partizanima. Sućuraj je po drugi put oslobođen i postao slobodno područje. Devet dana kasnije u Sućuraj ulazi ustaška postrojba iz Makarske, a poslije njih njemačka vojska. Sućuraj se našao u središtu ratnog vrtloga. Oko njega se vode borbe na kopnu, moru i u zraku. Mjesto je u savezničkim i njemačkim bombardiranjima gotovo potpuno srušeno. Stanovništvo odlazi u izbjeglištvo u Slavoniju i u El Shat (Egipat). Nijemci su napustili Sućuraj 21. rujna 1944. U napušteno i srušeno mjesto ušli su partizani. Početkom 1945. vratilo se stanovništvo iz El Shata, a na ljeto iz Slavonije.

Završetkom 2. svij. rata osnovana je Federativna Jugoslavija s Hrvatskom u svom sastavu. Bilanca ovog rata je porazna: živote je izgubilo 40 Sućurana, a 18 ih je umrlo u izbjeglištvu. U ratu je srušena Biskupova palača iz 17. stoljeća, nova zgrada općine i škole, a Mletačka fortica teško je oštećena. Nakon rata Sućuraj se, po tko zna koji put u svojoj povijesti, obnavlja iz ruševina. Život je tada bio jako težak pa obnova ide sporo. Tako se npr. na slici lijevo iz 1950. godine još vide tragovi razaranja. Godine 1953. ponovno počinje raditi tvornica sardina.

Brži razvoj počinje 60.-ih godina: 1961. napravljena je cesta do Hvara i stigla struja s kopna (od 1958. Sućuraj je imao struju iz agregata u tvornici), 1963. uvedena je trajektna linija Sućuraj – Drvenik (prvi trajekt zvao se Tratica), a 1969. asfaltirana je cesta do Hvara. Krajem 60.-ih i početkom 70.-ih dolazi do velike promjene u životu Sućurana – razvija se turizam. Godine 1970. sagrađen je hotel „Perna", grade se mnoge nove kuće, stare se renoviraju, a mjesto uređuje; 1974. sagrađeno je novo trajektno pristanište i dograđena pumpurela, a 1978. u uvali Mlaska napravljen auto–kamp. Voda s kopna dolazi 1986., a trajektni terminal napravljen je 1989.

Kada je sve lijepo izgledalo, po treći put u ovom stoljeću sve je zaustavio rat, ovaj put velikosrpska agresija na Hrvatsku. Na referendumu u svibnju 1991. Sućuraj se plebiscitarno (98%) izjasnio za samostalnu Republiku Hrvatsku, koja je u ovom ratu nakon dugih stoljeća tuđeg gospodarenja ponovno postala samostalna i neovisna država. U kolovozu 1991. osnovan je sućuranski vod ZNG-a (Zbor narodne garde), koji je u listopadu prerastao u satniju. Oko Sućurja kruže brodovi JNA (Jugoslavenska narodna armija), koji u više navrata uvode pomorsku blokadu – zabranjuju sav promet na moru. Unatoč pomorskoj blokadi mještani organiziraju brzu glisersku vezu s primorjem – jedinu vezu otoka Hvara sa svijetom. Brodovi JNA napuštaju sućuranski akvatorij 3. prosinca 1991. godine.

Poučeni ranijim iskustvima Sućurani su se organizirali za obranu, ali srećom, u ovom ratu, oko Sućurja nije bilo većih vojnih akcija. Mještani prihvaćaju mnogobrojne izbjeglice iz drugih krajeva Hrvatske i BiH. Ranije spomenuta satnija ZNG-a reorganizacijom u Hrvatskoj vojsci je ukinuta, a velika većina mlađih muškaraca iz Sućurja ulazi u sastav MOMP-a (Mješovitog odreda mornaričke pješadije) ZvirHvar te 1993. i 1994. sudjeluje u vojnim akcijama u zadarskom zaleđu (kod Novigrada i na Velebitu).

Franjevci provincije Bosne Srebrene preuzeli su 1990. župu Sućuraj i stari augustinski samostan, kojeg su do 1994. temeljito renovirali. Dana 29.12.1992. Sabor RH izglasao je Zakon o područjima županija, gradova i općina u RH, kojim je obnovljena općina Sućuraj. Mjesto Sućuraj postalo je općinsko sjedište s naseljima Gdinj, Bogomolje i Selca kod Bogomolja u svom sastavu, a 1997. Gdinj je pripao općini Jelsa. Završetkom Domovinskog rata u Hrvatskoj pa tako i u Sućurju turizam se postepeno oporavlja.

Povijest Sućurja:
1. Antički Sućuraj (Iliri i Rimljani)
2. Srednjovjekovni Sućuraj (dolazak Hrvata)
3. Sućuraj za vrijeme Venecije (borbe s Turcima)
4. Sućuraj u 19. stoljeću (Austrija, Francuska i Austro-Ugarska)
5. Sućuraj u 20. stoljeću (3 rata, 6 država)

Sućuraj - naše malo misto




Deprecated: Methods with the same name as their class will not be constructors in a future version of PHP; plgContentJw_sigpro has a deprecated constructor in /home/sucurajh/public_html/01-sucuraj-com/plugins/content/jw_sigpro/jw_sigpro.php on line 19


www.sucuraj.com
• Početna stranica
• Sućuraj info
   • O Sućurju
   • Novosti
   • Znamenitosti
   • Povijest
   • Klima, flora i fauna
   • Zabava i kultura
   • Sport i rekreacija
   • Izleti
   • Ribarstvo
   • Poljoprivreda
   • Gastronomija
• Otok Hvar info
• Plaže i uvale
   • Plaža Česminica
   • Plaža Bilina
   • Plaža Mlaska
   • Uvala Perna
   • Još plaža i uvala
• Smještaj
   • Apartmani
   • Sobe
   • Kuće i vile
• Promet
   • Kako doći
   • Plovidbeni red trajekta
   • Karte
• Galerija
   • Panorama
   • Plaže
   • Ostalo
• Linkovi
• O nama

NK Mladost
Udruga Pelišnjak


hrvatska

sucuraj homepage hvar
Sućuraj homepage - otok Hvar, Hrvatska
hr uk de it pl cz sk si
O nama - Kontakt
Site-map

Copyright © www.sucuraj.com
Since 2001

Joomla! Debug konzola