• bilina.jpg
  • perna.jpg
  • mlaska.jpg
  • otok.jpg
  • s-brda.jpg
  • more.jpg
  • porat.jpg

Otok Hvar, Sućuraj - znamenitosti

¦ Župna crkva sv. Jurja  ¦ Franjevački samostan  ¦ Crkva sv. Ante  ¦ Tvrđava Fortica  ¦ Svjetionik (lanterna) ¦ Kip sv. Nikola  ¦ Veliki grafit ¦ Kipovi u parku  ¦ Spomenik žrtvama  ¦ Križ s oltarom ¦ Kapelice  ¦ Groblja  ¦ Procesija na Veliki Petak  ¦ Badnjak  ¦

Župna crkva sv. Jurja

Crkva sv. JurjaUnutrašnjost crkve sv. Jurja - pogled na sva tri oltara- sagrađena je 1897. godine u neoromaničkom stilu. Gledano iz tlocrta, crkva je napravljena u obliku križa. Glavna ulazna vrata su okrenuta prema jugu, a zvonik je na preslicu s tri zvona. Glavni oltar posvećen je sv. Jurju, prema kojem je Sućuraj dobio ime. Zapadni oltar posvećen je Gospi od Zdravlja, čiji se kip nosi u procesiji kroz mjesto na njen blagdan. Istočni oltar, koji je prenesen iz stare crkve, posvećen je Gospi od Pojasa. Na glavnom oltaru, među ostalim, nalazi se kip sv. Jurja kako ubija zmaja. Isti motiv prisutan je i na velikoj okrugloj slici na stropu te na crkvenoj zastavi, desno od Slika na stropu crkveglavnog oltara, na kojoj piše: „Sv. Jure čuvaj Sućuraj". U dvorištu ispred crkve mogu se vidjeti temelji već spomenute stare crkve, koja je također bila posvećena sv. Jurju. Kada je ova crkva sagrađena nije poznato, ali je spomenuta u Hvarskom statutu iz 1331. godine. Srušena je zbog dotrajalosti krajem 19. stoljeća, za vrijeme gradnje nove crkve. Odmah lijevo od ulaznih vrata u crkveno dvorište, može se vidjeti spomen ploča pisana bosančicom (hrvatskom ćirilicom), koju je u čast biskupa fra Bartula Kačića Žarkovića 1655. postavio vojvoda Petar Kulušić.


Franjevački samostan

Franjevački samostan- vjerojatno sagrađen u 9. stoljeću. Ovaj samostan (nekad augustinski, a danas franjevački) je najstarija dobro očuvana građevina u Sućurju. Na pragu iznad ulaznih vrata samostana stoji natpis: „Samostan reda braće pustinjaka sv. Augustina 1309. obnovljen" (prijevod s latinskog). Samostan je više puta rušen i obnavljan, a posljednji put je renoviran 1994. godine. U njemu danas obitavaju franjevci provincije Bosne Srebrene, koji obavljaju župne dužnosti za župe Sućuraj, Bogomolje i Gdinj. U samostanu se nalazi župni ured s važnim arhivskih dokumentima, a u riznici župnog dvora veći ulomak rimskog bijelog mozaika, koji je pronađen na mjestu današnjeg samostana.


Crkva sv. Ante

Najstarija slika u SućurjuCrkva sv. Ante- sagrađena je 1663. godine. U 16-om i 17-om stoljeću brojne izbjeglice s kopna predvođene franjevcima, bježeći pred Turcima, naseljavaju se u Sućurju te grade ovu baroknu crkvu. Uz samu crkvu grade i samostan, koji je danas obiteljska kuća. U crkvi se nalazi najstarija slika u Sućurju, koja prikazuje sv. Paškala, Gospu Karmelsku i sv. Roka, a vjerojatno se radi o djelu majstora Filipa Nadija iz 18. stoljeća. Unutar crkve nalazi se i arheološka zbirka s amforama i sidrom s potopljene rimske galije. Zanimljivo je da se u ovoj crkvi nalaze dva kipa sv. Ante: sv. Ante Padovanski (kojem je crkva posvećena) i sv. Ante Opat. U narodu se ova dva kipa nazivaju „sv. Ante mršavi" i „sv. Ante debeli". Osim njih tu se nalazi i kip sv. Nikole, koji je u Sućurju (uz sv. Antu i sv. Jurja) posebno štovan. Kip sv. Ante Padovanskog nosi se kroz mjesto u svečanoj procesiji na blagdan sv. Ante, kao i kip sv. Nikole za njegov blagdan.


Tvrđava Fortica

Tvrđava Fortica- sagrađena je 1613. godine, nakon što su Turci tri puta zapalili i opljačkali Sućuraj. Za vrijeme mletačko-turskih ratova Sućuraj se nalazio na tromeđi triju država: Mletačke Republike (u čijem je sastavu tada bio otok Hvar), Osmanlijskog Carstva (Makarsko primorje) i Dubrovačke Republike (poluotok Pelješac). Ova tvrđava, izgrađena zbog zaštite luke i mjesta, imala je topove i stalnu vojnu posadu te je omogućila znatno sigurniji život. Teško je oštećena u 2. svjetskom ratu, u anglo-američkom bombardiranju Sućurja 24. ožujka 1944. godine, kada je u potpunosti srušena kula, cijela unutrašnjost i dobar dio obrambenih zidova. Izgled Fortice prije bombardiranja možete vidjeti na ovoj fotografiji.



Svjetionik (lanterna)  Sućuraj

- sagrađen je 1889., a u funkciji je i danas. Nalazi se na najistočnijem rtu otoka Hvara, manje od kilometra udaljen od centra mjesta. Svjetionik (lanterna) na istočnom rtu otoka HvaraU blizini se nalazio još stariji svjetionik s početka 19. stoljeća, ali je srušen u 2. svjetskom ratu. Svjetlo na svjetioniku je automatizirano 90-ih godina 20-og stoljeća, nakon čega je sa svjetionika povučena ljudska posada. Prije toga ovdje su živjeli svjetioničari sa svojom obitelji, a obzirom da je ovo jedan od rijetkih svjetionika koji se nalazi ovako blizu mjesta, na njemu su uvijek bili svjetioničari koji su imali djecu osnovnoškolske dobi. Ovaj svjetionik, jedan od glavnih zaštitnih znakova Sućurja i motiv brojnih fotografija, danas je uređen kao apartman koji se iznajmljuje turistima. Više informacija na stranici Svjetionik Sućuraj.


Kip sv. Nikole na pumpureli

Sv. Nikola- postavljen je 2003. godine, neposredno pred blagdan sv. Nikole. Nalazi se na vrhu starog dijela pumpurele (lukobrana), koja je izgrađena 1870. godine. Sveti Nikola zaštitnik je pomoraca, putnika i ribara, a Sućuraj mjesto bogate pomorske i ribarske tradicije. Brončani kip, s postoljem visok 3,2 metra, djelo je akademske kiparice Dijane Ive Sesartić iz Solina, a odljevak je napravio Vladimir Šeparović iz Vele Luke. Svečano je blagoslovljen 6. prosinca 2003., a foto-reportažu s proslave možete vidjeti ovdje.



Veliki grafit na pumpureli

Grafit na pumpureli- u ljeto 2013., Stjepan Voženilek Chipy, veliki zaljubljenik u grafite i Sućuraj, nacrtao je grafit na betonskom zidu novijeg dijela pumpurele (lukobrana). Grafit je dug 45 metara, visok 2,2 metra, a prema autorovim riječima radi se o najdužem samostalnom grafitu u Dalmaciji. Tehnika u kojoj je grafit nacrtan je sprej (Montana Black i Montana Gold). Centralni dio grafita sadržava natpis SUĆURAJ, s lijeve strane nacrtan je grb mjesta (sv. Juraj na konju kako ubija zmaja), a s desne grb Mladosti, nogometnog kluba iz Sućurja koji nastupa u Hvarskoj nogometnoj ligi.


Kipovi u parku

Žena s ribom- postavljeni su 1999. godine. U malom parku, koji se nalazi u centru mjesta, nalaze se 3 kamena kipa: žena s ribom (popularno zvana Šofija), okamenjene kapi vode i spomenik staroj školi. Na ovom mjestu nalazila se zgrada stare škole i općine, koja je sagrađena 1888. godine i bila najljepša građevina u mjestu. U zgradi se krajem 2. svjetskog rata nalazio njemački garnizon. Prilikom povlačenja 21. rujna 1944. Nijemci su ovu zgradu digli u zrak, tako da od nje nije ostalo ništa, a kako je izgledala možete vidjeti ovdje. Ova tri kipa napravljena su u ljeto 1997., kada je radila ljetna kiparska škola, koju je vodila kiparica Ivona Biočić (po djedu iz Sućurja).


Spomenik žrtvama 2. svjetskog rata

Spomenik žrtvama 2. svj. rata- postavljen je 1966. godine. Nalazi se u parkiću kraj osnovne škole i ambulante. U 2. svjetskom ratu Sućuraj je teško stradao; poginulo je 40 mještana, a još 18 ih je umrlo u izbjeglištvu. Njima u spomen postavljen je ovaj spomenik.





Kameni križ s oltarom

KrižKameni križ s oltarom na portu, napravljen 1991. godine, blagoslovljen je na blagdan sv. Ante, 13. lipnja iste godine. Na mjestu ovog križa nalazio se stariji križ sličnog izgleda, napravljen 1872. u spomen isusovačkoj misiji, a srušen za vrijeme komunističke vlasti, nakon 2. svjetskog rata.





Kapelice

Kapelica Gospe od KarmenaOko Sućurja nalazi se više malih kapelica:

  • Gospe od Karmena, na vrhu Gornje Bande
  • sv. Nikola donji, 50-ak metara zapadno od nogometnog igrališta
  • sv. Nikola gornji, na Brdu (poviše Gojmere)
  • sv. Špiridijun, na punti Mačka, između plaže Česminice i Valice
  • sv. Mihovil, na predjelu Lečevišća (sjeverno od uvale Perna)
  • kapelica posvećena Gospi od Zdravlja i sv. Nikoli, na predjelu Bočić (istočna punta uvale Mrtnovik)
  • itd.


Groblja

Novo grobljeU Sućurju se nalaze dva groblja - novo i staro. Glavno groblje (novo) nalazi se na putu prema punti, između mjesta i svjetionika. Sagrađeno je 1923. godine, a prošireno u 70-im i 80-im godinama 20-og stoljeća. Staro groblje bilo je pokapalište od 1816. do 1923., uz povremene kasnije ukope. Na istočnom dijelu ovog groblja nalazi se nekoliko grobova u obliku kućica, što je ostatak starorimskog običaja pokapanja. Staro grobljeNa zapadnom dijelu može se vidjeti nekoliko nadgrobnih spomenika u obliku bogumilskih stećaka, po uzoru na one s Makarskog primorja, dalmatinske zagore, Hercegovine i Bosne, odakle veći dio stanovništva Sućurja potječe. Prije gradnje ovog groblja, pokapalo se ispred stare crkve sv. Jurja i crkve sv. Ante, kao i u samim crkvama.


Procesija na Veliki Petak

Veliki petak - procesijaNa Veliki Petak navečer, dva dana pred Uskrs, svake se godine održava tradicionalna i jedinstvena procesija, u sjećanje na Isusovu muku i smrt. Procesija kreće iz župne crkve sv. Jurja. Glavni križonoša, obučen u crnu haljinu, na ramenu nosi veliki crni križ, a na glavi crnu kapuljaču, kroz koju se mogu vidjeti samo oči. Križonoša, čije se ime taji i nagađa, predvodi procesiju. Za njim idu ostali križonoše, noseći sve križeve s raspelima iz crkve. Slijedi svećenik koji nosi monstrancu (pokaznicu) s posvećenom hostijom. Iznad svećenika nalazi se baldekin, kojeg nose 4 nosača, a s lijeve i desne strane nose se još po tri ferala (svjetiljke). U nastavku procesije je puk koji cijelim putem pjeva i moli. Procesija ide kroz Gornju Bandu, staje na trgu kraj pošte, nastavlja preko porta do crkve sv. Ante (gdje staje drugi put), Drugo stajanje - ispred crkve sv. Antenastavlja kroz Donju Bandu do križa na portu (gdje staje treći put) te ponovno dolazi ispred crkve sv. Jurja (gdje staje četvrti put). Potom se ulazi u crkvu, gdje se nastavlja s molitvom i pjesmom. Prilikom svaka od spomenuta četiri stajanja, svećenik daje blagoslov, nakon kojeg se škrgoče škrgotaljkama. Škrgotaljka (van Sućurja poznata kao čegrtaljka) je drvena sprava koja služi za proizvodnju velike buke, a koristi se na kraju Velikog tjedna, kada ne zvone crkvena zvona.


Badnjak

Stari drveni brod i drva spremna za BadnjakBadnjakNa Badnju večer, dan pred Božić, svake se godine sa zapadne strane crkve sv. Jurja pali vatra, koja se naziva Badnjak. Drva za Badnjak skupljaju se po šumi ili se donosi stari drveni brod. Običaj nalaže da vatra bude velika pa se mora donijeti i velika količina drva. Vatra se pali u 18 sati, nakon čega se pjevaju božićne pjesme. Običaj potječeBadnjak - velika vatra iz pretkršćanskog vremena, a vatra se palila jer su noći u ovo doba godine postajale sve duže, pa je danu trebala pomoć da pobijedi noć. Prije 2. svjetskog rata bio je običaj paliti vatru na portu.


 

sucuraj homepage hvar
Sućuraj homepage - otok Hvar, Hrvatska
hr uk de it pl cz sk si
O nama - Kontakt
Site-map

Copyright © www.sucuraj.com 2001 - 2017