Hrvatski 
English 
Deutsch 
Italiano 
Polski 
Čeština 
Slovenčina 
Slovenščina 
Otok Hvar - informacije o otoku Hvaru
Hvar - najduži i najsunčaniji hrvatski otok
Hvar, s dužinom od 68,2 km, najduži je otok u Jadranskom moru. Pripada skupini srednjodalmatinskih otoka, a s površinom od 299,6 km2 četvrti je po veličini otok na Jadranu. Najviši vrh na otoku je sv. Nikola s visinom od 628 m, što je treći vrh jadranskih otoka. Zapadni dio otoka, s najvećom širinom od 10,5 km, znatno je masivniji i širi nego njegov istočni dio.
Otok Hvar je dio Splitsko-dalmatinske županije (Republika Hrvatska) i broji 11 077 stanovnika (2011.). Administrativno se dijeli na četiri dijela, a od zapada prema istoku to su: grad Hvar, grad Stari Grad, općina Jelsa i općina Sućuraj. Grad Hvar (4251 stanovnika) sačinjavaju sljedeća naselja: Hvar (3771), Brusje (194), Sveta Nedilja (131), Milna (104), Jagodna (30), Zaraće (14) i Velo Grablje (7). Grad Stari Grad (2781) sastoji se od ovih mjesta: Stari Grad (1885), Vrbanj (498), Dol (311), Rudina (70) i Selca kod Starog Grada (17). U sastavu općine Jelsa (3582) su: Jelsa (1801), Vrboska (548), Svirče (407), Vrisnik (190), Zastražišće (177), Zavala (156), Gdinj (133), Pitve (69), Poljica (59), Ivan Dolac (39) i Gromin Dolac (3). Općina Sućuraj (463) broji tri naselja: Sućuraj (357), Bogomolje (100) i Selca kod Bogomolja (6). Na otoku postoje i dva mjesta koja trenutno nemaju nijednog stalnog stanovnika, a to su Malo Grablje (grad Hvar) i Humac (općina Jelsa).
Arheološko nalazište Grapčeva špilja kraj Humca svjedoči da je otok Hvar bio naseljen prije otprilike 7000 godina. Godine 384. prije Krista grčki kolonizatori s otoka Paros utemeljuju grad Faros na mjestu današnjeg Starog Grada, dok su na ostatku otoka Hvara u to vrijeme živjeli Iliri. Po ovoj koloniji kasnije je, u nešto izmijenjenom obliku, ime dobio čitav otok i grad Hvar. Poslije Ilira i Grka otokom su zavladali Rimljani, a nakon njih mijenjali su se razni gospodari, kraljevstva, carstva i republike. U 7. i 8. stoljeću otok naseljavaju Hrvati, koji danas čine 95,5 % stanovništva. Faros (Stari Grad) je bio najvažniji grad na otoku do osnivanja Hvarske komune 1278. godine, kada primat preuzima grad Hvar. Mnogobrojne povijesne znamenitosti svjedoče o važnosti ovog otoka i njegovoj burnoj prošlosti.
Otok Hvar s kopnom povezuju trajektne i katamaranske linije. Trajektne linije Split - Stari Grad i Drvenik - Sućuraj plove tijekom cijele godine više puta dnevno. Tijekom ljetne sezone u Stari Grad pristaju i trajekti iz Italije te trajekt koji plovi na dužobalnoj liniji Rijeka – Split – Stari Grad – Korčula – Dubrovnik. Katamaranske linije Split – Hvar – Korčula i Split – Bol – Jelsa plove svakodnevno cijele godine, a tijekom ljetne sezone uvode se i dodatne linije. Državna cesta D 116 Hvar – Sućuraj duljine 77 km je glavna hvarska cesta, a osim nje postoje i razne druge lokalne ceste. Na otoku se nalaze četiri benzinske postaje: dvije u Jelsi te po jedna u Hvaru i Vrboskoj. Obje postaje u Jelsi služe za opskrbu cestovnih vozila, postaja u Hvaru služi za cestovna vozila i plovila, dok je postaja u Vrboskoj namijenjena isključivo plovilima. Glavne otočke luke su: Hvar, Stari Grad, Sućuraj, Jelsa i Vrboska, a nautičarima su namijenjene i dvije marine, od kojih se jedna nalazi na Palmižani (Pakleni otoci kraj grada Hvara), a druga u Vrboskoj. Mala sportska zračna luka nalazi se u starogradskom polju.
Kroz dugu povijest ovog otoka, stanovništvo se uvijek bavilo ribarstvom i poljoprivredom, a od 1868. godine počinje se organizirano baviti i turizmom, koji je danas većini otočana najvažniji izvor prihoda. Od poljoprivrednih proizvoda najznačajniji su vino te maslinovo i lavandino ulje. Zahvaljujući rekordnom broju sunčanih sati te čistoj i nezagađenoj prirodi svi poljoprivredni proizvodi s otoka Hvara su vrhunske kvalitete. Otočka kuhinja tako se temelji na zdravoj domaćoj hrani, a naročito na svježoj ribi i maslinovom ulju. Turistima je ovaj otok najviše privlačan zbog netaknute prirode, brojnih slikovitih uvala i plaža, kristalno čistog mora, ugodne klime, povijesno – kulturnih znamenitosti, gastronomske ponude, zabavnih sadržaja, kvalitetnih smještajnih objekata, ljubaznih domaćina te ugodne i opuštene atmosfere koja vlada na cijelom otoku.
Kada se iz Sućurja uputi cestom prema ostatku otoka, prvo mjesto je Selca, a zatim redom Bogomolje, Gdinj, Zastražišće i Poljica. Radi se o malim mjestima čiji povijesni dijelovi nisu na moru, ali se svega nekoliko kilometara sjeverno i južno nalaze brojne uvale s manjim brojem kuća i lijepim plažama. Nekoliko km nakon Poljica može se skrenuti prema eko-etno selu Humac, u čijoj blizini se nalazi Grapčeva špilja, važno arheološko nalazište iz prapovijesti. Špilja je osvijetljena, tako da posjetitelji mogu uživati u ljepotama podzemlja.
Nakon 51 km vožnje iz Sućurja dolazi se u prvo veće mjesto – Jelsu. Jelsa je turistički gradić s brojnim ugostiteljskim objektima, plažama i drugim sadržajima. Najpoznatije jelšanske znamenitosti su: Tor (masivna utvrda iz 4. st. prije Krista na brdu južno od Jelse), crkva sv. Ivana s trgom (osmerokutna crkva iz 15. st.), župna crkva uznesenja Marijina (14. st.), Perivoj (park iz 1870. godine) te Pjaca (glavni trg u mjestu uz čiju zapadnu stranu teče potok Slatina).
Poslije Jelse može se produžiti glavnom cestom prema zapadu ili se uputiti na jug. Na uzvisini jugozapadno od Jelse nalaze se četiri slikovita mala mjesta: Pitve, Vrisnik, Svirče i Vrbanj, najviše poznati po proizvodnji kvalitetnog vina. Iz Pitava prema južnoj obali otoka vodi uski tunel Pitve – Zavala , isklesan u kamenu i dug oko 1400 m. Po izlasku iz tunela najbliže mjesto je Zavala, a nešto zapadnije su Ivan Dolac i Sveta Nedilja. Na strmim padinama iznad ovih mjesta nalaze se brojni vinogradi s kvalitetnim sortama grožđa, od kojih je najpoznatiji Plavac mali. Ovaj dio otoka poznat je i po šljunčanim plažama koje privlače brojne turiste. Ispred Zavale nalazi se otočić Ščedro, a iznad Svete Nedilje najviši vrh na otoku sv. Nikola.
Nastavi li se iz Jelse glavnom cestom prema zapadu, nakon 2 km dođe se do skretanja za Vrbosku. Vrboska je malo mjesto koje se nalazi u dubokoj uskoj uvali. Posebno je zanimljiva zbog malih kamenih mostova koji povezuju dva dijela mjesta. U Vrboskoj se može uživati na nekoliko plaža, a vrijedi pogledati crkvu-tvrđavu iz 16. stoljeća, župnu crkvu sv. Lovrinca iz 15. stoljeća te ribarski muzej. Na popisu UNESCO-ve nematerijalne kulturne baštine nalazi se procesija „Za križen" koja se održava svake godine u noći između Velikog Četvrtka i Velikog Petka. U procesiji sudjeluju župljani Jelse, Pitava, Vrisnika, Svirača, Vrbanja, Vrboske te njihovi gosti.
Nakon što se iz Vrboske vrati na glavnu cestu i nastavi prema zapadu, dolazi se u Stari Grad, antički Faros, 61 km udaljen od Sućurja. Stari Grad je najstarije mjesto na otoku Hvaru i poznato turističko odredište. Nalazi se u dnu dubokog zaljeva (Starogradski zaljev) s čije sjeverne strane je izrazito razvedeni poluotok Kabal s brojnim plažama i uvalama. Starogradsko polje (istočno od Starog Grada), zbog sačuvane antičke parcelizacije, nalazi se na popisu UNESCO-ve svjetske baštine. Od povijesnih znamenitosti u samom gradu najvažnije su: ostaci antičkog Farosa (4. st. prije Krista), župna crkva sv. Stjepana (sagrađena početkom 17. st. na mjestu gdje se ranije nalazila prva hvarska katedrala) i Tvrdalj (utvrđeni dvorac pjesnika Petra Hektorovića iz 16. st.). Nekoliko km južno od Starog Grada nalazi se mjesto Dol, a sjeverno Rudine.
Od Starog Grada prema Hvaru vode dvije ceste. Ako se odabere glavna cesta, nakon prolaska kroz tunel Selca – Dubovica dužine 1516 metara, izlazi se na južnu stranu otoka te se prolazi iznad nekoliko uvala i mjesta Milna. Odabere li se sporedna cesta, prolazi se kroz Selca kod Starog Grada, Grablje i Brusje. Ova cesta prolazi preko brda te se s nje na više mjesta pružaju veličanstveni pogledi.
Grad Hvar je udaljen 77 km glavnom cestom od Sućurja. Najveće je mjesto na otoku te njegov turistički, administrativni i gospodarski centar. Naročito je poznat po kulturno-povijesnim znamenitostima, zabavnim i gastronomskim sadržajima te plažama na Paklenim otocima. Pakleni otoci su skupina malih razvedenih otoka jugozapadno od grada. Najatraktivnije znamenitosti grada Hvara su: katedrala sv. Stjepana (iz 16. st.), trg ispred katedrale (najveći trg na jadranskim otocima), tvrđava Fortica (sagrađena početkom 16. st. na brdu iznad grada), arsenal (sagrađen u 13. st.), kazalište (s početka 17. st., jedno od najstarijih kazališta u Europi te najstarije javno kazalište na svijetu, nalazi se na katu arsenala), gradska lođa (iz 15. st., bivša guvernerova palača) te Franjevački samostan (sagrađen u 15. st., sadrži muzej sa slikama i raznim drugim predmetima). Osim procesije „Za križen" koja je znamenitost središnjeg dijela otoka, na UNESCO-vom popisu kulturne baštine nalazi se i hvarska čipka od agave koju izrađuju redovnice Benediktinskog samostana u Hvaru.
Osim spomenutih znamenitosti, grad Hvar je atraktivan i zbog brojnih uskih kamenih uličica koje se nazivaju kale. Šetnja kalama pruža užitak i autentičan doživljaj dalmatinske arhitekture. Slično kao u Hvaru, kroz brojne kale se može prošetati i u Starom Gradu i Jelsi.
Još više o otoku Hvaru možete saznati na Island-Hvar.info - detaljnije informacije s fotografijama.
