Hrvatski 
English 
Deutsch 
Italiano 
Polski 
Čeština 
Slovenčina 
Slovenščina 
Otok Hvar, Sućuraj - Ribarstvo
Sućurani su od davnine poznati kao vrsni ribari, a ta tradicija nastavlja se i danas. U mjestu postoji flota od 10-ak koćarica, srednje velikih ribarskih brodova s dubinskom povlačnom mrežom. Ova mreža zvana koća ima oblik vreće, a poteže se brodom po morskom dnu uz pomoć metalnih sajli. Potezanje traje nekoliko sati i naziva se kalada. Nakon toga, uz pomoć hidrauličnog prijenosa zvanog vinač, mreža se podiže na brod. 
Ulov se istrese na krmu broda te se sortira i slaže. Ovaj način ribolova naziva se koćarenje, a obično se obavlja od zore do sumraka, tj. bude nekoliko kaladi u jednom danu. Posada se obično sastoji od 2-3 ribara. Navečer se ulov transportira dalje pomoću hladnjača, a manji dio se odmah prodaje s broda ili ujutro na tržnici. Sućuranski ribari koćare po srednjem i južnom Jadranu, a njihov ulov prodaje se u mnogim hrvatskim gradovima i izvozi u susjedne zemlje.
Osim koćama, ribari se i pomoću manjih brodova – kaića. Iz kaića se najčešće lovi pomoću:
- mreža stajačica – na vrhu ovih mreža nalaze se pluta, a na dnu olova, što omogućava da u moru stoje uspravno. Mreža se baci iz kaića, stoji u moru neko vrijeme te se nakon toga zajedno s ulovom diže na kaić. Ima ih raznih vrsta, a u Sućurju se najviše koriste popovnice, prostice, girale i barakude.
- parangala – sastoji se od osnovne uzice na koju je u pravilnim razmacima privezana kraća uzica s udicama na kraju. Na udicu se stavlja mamac (poznat i kao ješka), parangal se baci u more i poslije nekog vremena zajedno s ulovom diže na kaić.
- ostiju i ferala – tradicionalni naziv za ovu vrstu ribolova je „pod sviću". Kada po bonaci padne noć može se krenuti u lov pod sviću. Na pramcu (provi) kaića nalazi se 
feral – jaka svjetiljka, najčešće na plin. 
Pod sviću najčešće idu 2 ribara, od kojih jedan lagano vesla, a drugi u rukama drži osti i promatra morsko dno, spreman pogoditi ribu ili glavonošca kojeg ugleda.
- lignjara – koji se sastoji od krene (tanke prozirne plastične uzice) i najčešće dvije imitacije male ribe različitih boja s vijencem od savinutih inox iglica, na koji se uhvati lignja. Lignjar se baci u more i pusti se dovoljna dužina krene, tako da umjetne ribice budu malo iznad dna. Svako malo se rukom potegne krena pa lignje pomisle kako su ribice žive. Kada se lignja uhvati potrebno je pažljivo izvući lignjar s ulovom u kaić. Ovaj način lovljenja liganja zove se peškafondo i najčešći je oblik lova na lignje u Sućurju.
Postoje još brojni drugi načini ribolova iz kaića, kao što su samolovke (odmeti), panule, udice i sl. Gotovo svaka obitelj u Sućurju ima kaić. Uz pomoć njega neki se profesionalno bave ribolovom, dok se većina njime bavi povremeno za svoje potrebe, tj. sportski.
U bivšoj tvornici sardina (blizu mjesnog groblja), koja je s radom prestala 1971. godine, nalazi se tvornica riblje mlađi. Ovdje se "rađaju" male ribice, koje nakon što malo odrastu budu preseljene u ribogojilišta diljem Jadrana.
Luka Sućuraj, odlično zaklonjena od svih vjetrova, pruža sigurno utočište svim plovilima koji se u njoj nalaze. U sklopu luke nalazi se istezalište za manje brodove zvano navlačilo. Ovdje mještani zbog održavanja i popravaka izvlače na suho svoja plovila. U Sućurju se, osim u luci, navlačila nalaze i u blizini plaže Česminica, na svjetioniku i u uvali Valica. Osim mještana, navlačilima se koriste i turisti, kako bi svoje plovilo porinuli i izvadili iz mora.
Ribe (i ostale životinje) u Jadranskom moru
Više informacija o ribama i ostalim životinjama u Jadranskom moru na našoj stranici: klima, flora i fauna.
