1. Antički Sućuraj (Iliri i Rimljani)
Atenska triera (grčki ratni brod) |
Liburska liburna (ilirski ratni brod) |
Ilirski zid kraljice Teute u Sućurju |
Amfore s potopljene rimske galije kraj Sućurja |
Sidro s potopljene rimske galije kraj Sućurja |
Ilirski grob (zgrčavac) kraj Sućurja |
Grobovi kao kućice na starom sućuranskom groblju - ostatak rimskog običaja pokapanja |
U Oglavku i Koščaku (odmah kraj mjesta Sućuraj), prema još uvijek živoj narodnoj predaji, nalazili su se dvori ilirske kraljice Teute.
Za potvrdu ove legende ne postoji pisani dokument jer su Iliri bili nepismeni. Povijesne činjenice su slijedeće: sredinom 4. stoljeća prije Krista ilirsko pleme Ardijejci dolazi na more te naseljava područje oko ušća rijeke Neretve i današnje Makarsko primorje; Ardijejci su bili poznati ratnici, a dolaskom na more brzo savladavaju pomorske vještine te postaju gusari koji napadaju prvo grčke, a kasnije rimske brodove; za izvođenje gusarskih aktivnosti na ovom području Sućuraj je upravo idealan jer postoji duboka uvala u kojoj se mogu neprimjetno sakriti brojni brodovi, a na brdu iznad Sućurja može se postaviti osmatračnica i kontrolirati pomorski promet na ovom području; iz Sućurja se može vrlo brzo zaskočiti i osvojiti brodove koji su ovuda često prolazili. Osim toga uz uvalu Sućuraj nalazi se veliko i plodno polje, a poznato je da su Ardiejci imali do 300 000 kmetova koji su radili u poljima dok su oni ratovali ili se zabavljali na čestim gozbama s dosta piva, vina i medovine.
Sredinom 3. stoljeća prije Krista ardijejski kralj Argon uspio je ujediniti više ilirskih plemena te je svoju državu proširio na područje od Biograda (kraj Zadra) do rijeke Drim (u današnjoj Albaniji). Kralj Argon umro je 231. godine prije Krista od prekomjernog uživanja alkohola. Vlast je naslijedila njegova žena Teuta jer je njihov sin Pinos bio maloljetan. Teuta je vladala do 219. godine prije Krista, a proslavio ju je njezin vojskovođa Demetrije Hvarski, koji je osvojio grčku koloniju Pharos (danas Stari Grad na Hvaru). Teuta se vrlo brzo našla u ratu s Rimljanima jer njima gusarenje Ilira nikako nije odgovaralo. Ovaj rat je unatoč početnim uspjesima Teuta izgubila kad je Demetrije prešao na stranu Rimljana te se morala skloniti u tvrđavu Risan u Boki Kotorskoj (danas u Crnoj Gori). Od velike Ilirske države kojom je vladala ostalo joj je samo područje od Boke Kotorske od ušća Drima.
U prilog legendi o kraljici Teuti u Sućurju su i mnogobrojne amfore iz potopljenih rimskih galija u okolici Sućurja. Na lokalitetu Koščak sjeverozapadno od mjesta Sućuraj postoje ostaci kasnoantičkog zida u narodu zvanog „Teutin zid" – mogući ostaci dvora kraljice Teute. Također, otkriveni su i ilirski grobovi s kostima, keramikom i morskim puževima. Brojne su i ilirske gomile, a najpoznatija od njih je Velika gomila (staro Ilirsko groblje). U okolici Sućurja ima još mnogo nalazišta iz doba Ilira koji svjedoče o njihovoj prisutnosti prije više od 2300 godina.
Rimljani su dugo vodili rat protiv Ilira. Zabilježeno je da su pokrenuli veliku ofenzivu 153. godine pr. Krista. Te bitke vodile su se i oko Sućurja jer je tada bio na granici rimske i ilirske države. Godine 47. pr. Krista vodila se velika pomorska bitka kod Šćedra između flote Pompeja pod vodstvom Marka Oktavijana i Cezarovog vojskovođe Vatinija Publija. Marko Oktavijan je ovu bitku izgubio i povukao se prema Visu. Otok Ščedro nije daleko od Sućurja pa su sućuranska luka i uvala Mrtnovik vjerojatno bili sidrište rimskim brodovima prije i poslije bitke. Dakle, područje Sućurja vjerojatno je došlo pod rimsku vlast u 2. ili 1. stoljeću prije Krista.
Na području Sućurja postoje ostaci dva rimska naselja, što je svijetu obznanio 1525. učeni dominikanac Vinko Pribojević u svom znamenitom govoru u Hvaru "O podrijetlu i zgodama Slavena". Nažalost, ova naselja su porušena za vrijeme ratova s Turcima. Prvo naselje nalazilo se na lokaciji današnje Gornje Bande u Sućuju. Centar je bio kraj sadašnjeg samostana gdje je pronađen rimski bijeli mozaik, čiji se veći ulomak čuva u riznici župnog dvora u Sućurju. Drugo naselje nalazio se kod uvale Mlaska. Tu se danas nalazi više rimskih zidova (gospodarskih i ladanjskih kuća), jedna dobro sačuvana cisterna za vodu (gustrina), te još dosta drugih ostataka.
Povijest Sućurja:
1. Antički Sućuraj (Iliri i Rimljani)
2. Srednjovjekovni Sućuraj (dolazak Hrvata)
3. Sućuraj za vrijeme Venecije (borbe s Turcima)
4. Sućuraj u 19. stoljeću (Austrija, Francuska i Austro-Ugarska)
5. Sućuraj u 20. stoljeću (3 rata, 6 država)