Plaža Bilina - otok Hvar, Sućuraj

• mjesna plaža • netaknuta priroda • sjeverna strana • udaljenost od centra: oko 500 m • šljunčana i kamenita obala • šljunčano i kamenito morsko dno • ravne kamene ploče pogodne za sunčanje • wc • ograđeno plutačama • pogodno za malu djecu • moguć pristup pješke, automobilom, skuterom, biciklom i brodom

Otok Hvar, Sućuraj - plaža Bilina - slike:

Plaže i uvale - otok Hvar, Sućuraj

Plaže i uvale: Plaža Česminica ¦ Plaža Bilina ¦ Plaža Mlaska ¦ Uvala Perna ¦ Put punte ¦ Punta Mačka i "ispod ceste" ¦ Uvala Prapatna ¦ Uvala Mrtnovik ¦  Uvala Brigove ¦  Uvala Didina ¦  Sjeverna obala (ostalo) ¦ Južna obala (ostalo)

Plaža Česminica - otok Hvar, Sućuraj

• glavna mjesna plaža u istoimenoj uvali • južna strana • udaljenost od centra: oko 200 m • šljunčana, kamenita i betonska obala • pjeskovito i plitko morsko dno • tuševi i wc • caffe-bar • ograđeno plutačama • pogodno za malu djecu • moguć pristup pješke, automobilom, skuterom, biciklom i brodom

Otok Hvar, Sućuraj - plaža Česminica - slike:

Plaže i uvale - otok Hvar, Sućuraj

Plaže i uvale: Plaža Česminica ¦ Plaža Bilina ¦ Plaža Mlaska ¦ Uvala Perna ¦ Put punte ¦ Punta Mačka i "ispod ceste" ¦ Valica i Blace ¦ Uvala Prapatna  ¦ Uvala Židigova ¦ Uvala Mrtnovik ¦  Uvala Brigove ¦  Uvala Didina ¦  Sjeverna obala (ostalo) ¦ Južna obala (ostalo) 

Otok Hvar - Sućuraj - Fotogalerija

Panorama - Plaže i uvale - Ostalo
Fotografije iz Sućurja na Hvaru - odaberite galeriju:

Panorama

Plaže i uvale

Ostalo

Otok Hvar, Sućuraj - fotogalerija:
Panorama: Porat ¦ Iz zraka ¦ S mora ¦ S brda ¦ Lanterna ¦ Kale ¦ Oko Sućurja
Plaže i uvale: Plaža Česminica ¦ Plaža Bilina ¦ Plaža Mlaska ¦ Uvala Perna ¦ Put punte ¦ Punta Mačka i "ispod ceste" ¦ Valica i Blace ¦ Uvala Prapatna ¦ Uvala Židigova ¦ Uvala Mrtnovik ¦ Uvala Brigove ¦ Uvala Didina ¦ Sjeverna obala (ostalo) ¦ Južna obala (ostalo)
Ostalo: Stari Sućuraj ¦ Brodovi ¦ Crkve, kapelice... ¦ Izlasci i zalasci sunca ¦ Priroda ¦ Agave ¦ Razno

Noćni život 2001-2009  ¦ Olujno jugo 26.12.2004. ¦ Sveti Nikola 2003.

Otok Hvar, Sućuraj - Gastronomija

Gastronomska ponuda restorana, gostionica i konoba u Sućurju uključuje tradicionalne domaće specijalitete koji se temelje na ribi, rakovima, školjkama, vinu i maslinovom ulju, a nudi se i veliki izbor mesnih i vegetarijanskih jela. Navedenu ponudu upotpunjuju još i picerija i slastičarna. Više informacija i fotografija uskoro...

Otok Hvar, Sućuraj - znamenitosti

¦ Župna crkva sv. Jurja  ¦ Franjevački samostan  ¦ Crkva sv. Ante  ¦ Tvrđava Fortica  ¦ Svjetionik (lanterna) ¦ Kip sv. Nikola  ¦ Veliki grafit ¦ Kipovi u parku  ¦ Spomenik žrtvama  ¦ Križ s oltarom ¦ Kapelice  ¦ Groblja  ¦ Procesija na Veliki Petak  ¦ Badnjak  ¦

Župna crkva sv. Jurja

- sagrađena je 1897. godine u neoromaničkom stilu. Gledano iz tlocrta, crkva je napravljena u obliku križa. Glavna ulazna vrata su okrenuta prema jugu, a zvonik je na preslicu s tri zvona. Glavni oltar posvećen je sv. Jurju, prema kojem je Sućuraj dobio ime. Zapadni oltar posvećen je Gospi od Zdravlja, čiji se kip nosi u procesiji kroz mjesto na njen blagdan. Istočni oltar, koji je prenesen iz stare crkve, posvećen je Gospi od Pojasa. Na glavnom oltaru, među ostalim, nalazi se kip sv. Jurja kako ubija zmaja. Isti motiv prisutan je i na velikoj okrugloj slici na stropu te na crkvenoj zastavi, desno od glavnog oltara, na kojoj piše: „Sv. Jure čuvaj Sućuraj". U dvorištu ispred crkve mogu se vidjeti temelji već spomenute stare crkve, koja je također bila posvećena sv. Jurju. Kada je ova crkva sagrađena nije poznato, ali je spomenuta u Hvarskom statutu iz 1331. godine. Srušena je zbog dotrajalosti krajem 19. stoljeća, za vrijeme gradnje nove crkve. Odmah lijevo od ulaznih vrata u crkveno dvorište, može se vidjeti spomen ploča pisana bosančicom (hrvatskom ćirilicom), koju je u čast biskupa fra Bartula Kačića Žarkovića 1655. postavio vojvoda Petar Kulušić.

Franjevački samostan

- vjerojatno sagrađen u 9. stoljeću. Ovaj samostan (nekad augustinski, a danas franjevački) je najstarija dobro očuvana građevina u Sućurju. Na pragu iznad ulaznih vrata samostana stoji natpis: „Samostan reda braće pustinjaka sv. Augustina 1309. obnovljen" (prijevod s latinskog). Samostan je više puta rušen i obnavljan, a posljednji put je renoviran 1994. godine. U njemu danas obitavaju franjevci provincije Bosne Srebrene, koji obavljaju župne dužnosti za župe Sućuraj, Bogomolje i Gdinj. U samostanu se nalazi župni ured s važnim arhivskih dokumentima, a u riznici župnog dvora veći ulomak rimskog bijelog mozaika, koji je pronađen na mjestu današnjeg samostana.

Crkva sv. Ante

- sagrađena je 1663. godine. U 16-om i 17-om stoljeću brojne izbjeglice s kopna predvođene franjevcima, bježeći pred Turcima, naseljavaju se u Sućurju te grade ovu baroknu crkvu. Uz samu crkvu grade i samostan, koji je danas obiteljska kuća. U crkvi se nalazi najstarija slika u Sućurju, koja prikazuje sv. Paškala, Gospu Karmelsku i sv. Roka, a vjerojatno se radi o djelu majstora Filipa Nadija iz 18. stoljeća. Unutar crkve nalazi se i arheološka zbirka s amforama i sidrom s potopljene rimske galije. Zanimljivo je da se u ovoj crkvi nalaze dva kipa sv. Ante: sv. Ante Padovanski (kojem je crkva posvećena) i sv. Ante Opat. U narodu se ova dva kipa nazivaju „sv. Ante mršavi" i „sv. Ante debeli". Osim njih tu se nalazi i kip sv. Nikole, koji je u Sućurju (uz sv. Antu i sv. Jurja) posebno štovan. Kip sv. Ante Padovanskog nosi se kroz mjesto u svečanoj procesiji na blagdan sv. Ante, kao i kip sv. Nikole za njegov blagdan.

Tvrđava Fortica

- sagrađena je 1613. godine, nakon što su Turci tri puta zapalili i opljačkali Sućuraj. Za vrijeme mletačko-turskih ratova Sućuraj se nalazio na tromeđi triju država: Mletačke Republike (u čijem je sastavu tada bio otok Hvar), Osmanlijskog Carstva (Makarsko primorje) i Dubrovačke Republike (poluotok Pelješac). Ova tvrđava, izgrađena zbog zaštite luke i mjesta, imala je topove i stalnu vojnu posadu te je omogućila znatno sigurniji život. Teško je oštećena u 2. svjetskom ratu, u anglo-američkom bombardiranju Sućurja 24. ožujka 1944. godine, kada je u potpunosti srušena kula, cijela unutrašnjost i dobar dio obrambenih zidova. Izgled Fortice prije bombardiranja možete vidjeti na ovoj fotografiji.

Svjetionik (lanterna)  Sućuraj

- sagrađen je 1889., a u funkciji je i danas. Nalazi se na najistočnijem rtu otoka Hvara, manje od kilometra udaljen od centra mjesta. U blizini se nalazio još stariji svjetionik s početka 19. stoljeća, ali je srušen u 2. svjetskom ratu. Svjetlo na svjetioniku je automatizirano 90-ih godina 20-og stoljeća, nakon čega je sa svjetionika povučena ljudska posada. Prije toga ovdje su živjeli svjetioničari sa svojom obitelji, a obzirom da je ovo jedan od rijetkih svjetionika koji se nalazi ovako blizu mjesta, na njemu su uvijek bili svjetioničari koji su imali djecu osnovnoškolske dobi. Ovaj svjetionik, jedan od glavnih zaštitnih znakova Sućurja i motiv brojnih fotografija, danas je uređen kao apartman koji se iznajmljuje turistima. Više informacija na stranici Svjetionik Sućuraj.

Kip sv. Nikole na pumpureli

- postavljen je 2003. godine, neposredno pred blagdan sv. Nikole. Nalazi se na vrhu starog dijela pumpurele (lukobrana), koja je izgrađena 1870. godine. Sveti Nikola zaštitnik je pomoraca, putnika i ribara, a Sućuraj mjesto bogate pomorske i ribarske tradicije. Brončani kip, s postoljem visok 3,2 metra, djelo je akademske kiparice Dijane Ive Sesartić iz Solina, a odljevak je napravio Vladimir Šeparović iz Vele Luke. Svečano je blagoslovljen 6. prosinca 2003., a foto-reportažu s proslave možete vidjeti ovdje.

Veliki grafit na pumpureli

- u ljeto 2013., Stjepan Voženilek Chipy, veliki zaljubljenik u grafite i Sućuraj, nacrtao je grafit na betonskom zidu novijeg dijela pumpurele (lukobrana). Grafit je dug 45 metara, visok 2,2 metra, a prema autorovim riječima radi se o najdužem samostalnom grafitu u Dalmaciji. Tehnika u kojoj je grafit nacrtan je sprej (Montana Black i Montana Gold). Centralni dio grafita sadržava natpis SUĆURAJ, s lijeve strane nacrtan je grb mjesta (sv. Juraj na konju kako ubija zmaja), a s desne grb Mladosti, nogometnog kluba iz Sućurja koji nastupa u Hvarskoj nogometnoj ligi.

Kipovi u parku

- postavljeni su 1999. godine. U malom parku, koji se nalazi u centru mjesta, nalaze se 3 kamena kipa: žena s ribom (popularno zvana Šofija), okamenjene kapi vode i spomenik staroj školi. Na ovom mjestu nalazila se zgrada stare škole i općine, koja je sagrađena 1888. godine i bila najljepša građevina u mjestu. U zgradi se krajem 2. svjetskog rata nalazio njemački garnizon. Prilikom povlačenja 21. rujna 1944. Nijemci su ovu zgradu digli u zrak, tako da od nje nije ostalo ništa, a kako je izgledala možete vidjeti ovdje. Ova tri kipa napravljena su u ljeto 1997., kada je radila ljetna kiparska škola, koju je vodila kiparica Ivona Biočić (po djedu iz Sućurja).

Spomenik žrtvama 2. svjetskog rata

- postavljen je 1966. godine. Nalazi se u parkiću kraj osnovne škole i ambulante. U 2. svjetskom ratu Sućuraj je teško stradao; poginulo je 40 mještana, a još 18 ih je umrlo u izbjeglištvu. Njima u spomen postavljen je ovaj spomenik.

Kameni križ s oltarom

Kameni križ s oltarom na portu, napravljen 1991. godine, blagoslovljen je na blagdan sv. Ante, 13. lipnja iste godine. Na mjestu ovog križa nalazio se stariji križ sličnog izgleda, napravljen 1872. u spomen isusovačkoj misiji, a srušen za vrijeme komunističke vlasti, nakon 2. svjetskog rata.

Kapelice

Oko Sućurja nalazi se više malih kapelica:

• Gospe od Karmena, na vrhu Gornje Bande
• sv. Nikola donji, 50-ak metara zapadno od nogometnog igrališta
• sv. Nikola gornji, na Brdu (poviše Gojmere)
• sv. Špiridijun, na punti Mačka, između plaže Česminice i Valice
• sv. Mihovil, na predjelu Lečevišća (sjeverno od uvale Perna)
• kapelica posvećena Gospi od Zdravlja i sv. Nikoli, na predjelu Bočić (istočna punta uvale Mrtnovik)
• itd.
  
  

Groblja

U Sućurju se nalaze dva groblja - novo i staro. Glavno groblje (novo) nalazi se na putu prema punti, između mjesta i svjetionika. Sagrađeno je 1923. godine, a prošireno u 70-im i 80-im godinama 20-og stoljeća. Staro groblje bilo je pokapalište od 1816. do 1923., uz povremene kasnije ukope. Na istočnom dijelu ovog groblja nalazi se nekoliko grobova u obliku kućica, što je ostatak starorimskog običaja pokapanja. Na zapadnom dijelu može se vidjeti nekoliko nadgrobnih spomenika u obliku bogumilskih stećaka, po uzoru na one s Makarskog primorja, dalmatinske zagore, Hercegovine i Bosne, odakle veći dio stanovništva Sućurja potječe. Prije gradnje ovog groblja, pokapalo se ispred stare crkve sv. Jurja i crkve sv. Ante, kao i u samim crkvama.

Procesija na Veliki Petak

Na Veliki Petak navečer, dva dana pred Uskrs, svake se godine održava tradicionalna i jedinstvena procesija, u sjećanje na Isusovu muku i smrt. Procesija kreće iz župne crkve sv. Jurja. Glavni križonoša, obučen u crnu haljinu, na ramenu nosi veliki crni križ, a na glavi crnu kapuljaču, kroz koju se mogu vidjeti samo oči. Križonoša, čije se ime taji i nagađa, predvodi procesiju. Za njim idu ostali križonoše, noseći sve križeve s raspelima iz crkve. Slijedi svećenik koji nosi monstrancu (pokaznicu) s posvećenom hostijom. Iznad svećenika nalazi se baldekin, kojeg nose 4 nosača, a s lijeve i desne strane nose se još po tri ferala (svjetiljke). U nastavku procesije je puk koji cijelim putem pjeva i moli. Procesija ide kroz Gornju Bandu, staje na trgu kraj pošte, nastavlja preko porta do crkve sv. Ante (gdje staje drugi put), nastavlja kroz Donju Bandu do križa na portu (gdje staje treći put) te ponovno dolazi ispred crkve sv. Jurja (gdje staje četvrti put). Potom se ulazi u crkvu, gdje se nastavlja s molitvom i pjesmom. Prilikom svaka od spomenuta četiri stajanja, svećenik daje blagoslov, nakon kojeg se škrgoče škrgotaljkama. Škrgotaljka (van Sućurja poznata kao čegrtaljka) je drvena sprava koja služi za proizvodnju velike buke, a koristi se na kraju Velikog tjedna, kada ne zvone crkvena zvona.

Badnjak

Na Badnju večer, dan pred Božić, svake se godine sa zapadne strane crkve sv. Jurja pali vatra, koja se naziva Badnjak. Drva za Badnjak skupljaju se po šumi ili se donosi stari drveni brod. Običaj nalaže da vatra bude velika pa se mora donijeti i velika količina drva. Vatra se pali u 18 sati, nakon čega se pjevaju božićne pjesme. Običaj potječe iz pretkršćanskog vremena, a vatra se palila jer su noći u ovo doba godine postajale sve duže, pa je danu trebala pomoć da pobijedi noć. Prije 2. svjetskog rata bio je običaj paliti vatru na portu.

Sućuraj, otok Hvar, Hrvatska - Karte

Karta cesta, biciklističkih i pješačkih staza
u Sućurju

Nautička karta Sućurja

Karta otoka Hvara

Nautička karta otoka Hvara

Karta otoka Hvara i okolice s označenim
pravcima za dolazak u Sućuraj

Karta dijela Dalmacije od Splita do Dubrovnika
s označenim trajektnim linijama

HAK-ova velika auto-karta Hrvatske
(RAR datoteka - 6,25 MB, JPG datoteka u RAR-u 18720 x 18340)

HAK- interaktivna auto karta Hrvatske

Sućuraj na Google karti

Trajekti za otok Hvar ¦ web kamere ¦ red plovidbe

Za otok Hvar svakodnevno (više puta) plove trajekti na linijama Sućuraj - Drvenik i Stari Grad - Split.
Ovdje možete pronaći red plovidbe kao i pogledati web kamere u pristaništima Sućuraj, Drvenik i Stari Grad.

Trajekt Sućuraj - Drvenik

Trajanja putovanja: 25 - 30 minuta.
Ljeto: ukupno 8 - 11 polazaka dnevno.
Zima: ukupno 6 - 7 polazaka dnevno.
Trajekt Sućuraj - Drvenik red plovidbe (Jadrolinija)

Najjednostavniji način za doći u Sućuraj (za sve koji se ne nalaze na otoku Hvaru) je trajektom iz Drvenika na Makarskom primorju. Drvenik je smješten uz Jadransku turističku cestu, 96 km jugoistočno od Splita i 120 km sjeverozapadno od Dubrovnika.

Web kamera Sućuraj

Web kamera Drvenik

Trajekt Stari Grad - Split

Trajanje putovanja: 120 minuta.
Ljeto: ukupno 6 - 7 polazaka dnevno.
Zima: ukupno 3 - 4 polaska dnevno.
Trajekt Split - Stari Grad red plovidbe (Jadrolinija)

Web kamera Stari Grad

Sminke kamera preuzete sa stranice Hrvatskog autokluba - HAK.
Trajektne linije održava Jadrolinija.

O nama

Autori Sućuraj homepage-a su braća Martin i Ante Modrić. Martin Modrić rođen je 12. svibnja 1965. godine u Hendersonu (NZ). Diplomirani je ekonomist i radi kao profesor u Turističko-ugostiteljskoj školi u Splitu. Ante Modrić rođen je 31. ožujka 1983. godine u Sućurju. Završio je upravni studij na Pravnom fakultetu u Splitu.

U prosincu 2000. godine nabavili smo naše prvo računalo i prvi put se spojili na internet. U to je vrijeme sadržaja na internetu bilo daleko manje nego danas, a o Sućurju nije bilo gotovo ničega. Zbog toga smo odlučili napraviti stranicu na kojoj će biti dostupne osnovne informacije o našem mjestu s dosta fotografija. Tako je 29. siječnja 2001. nastao Sućuraj homepage. Naše znanje o izradi web stranica bilo je vrlo skromno, ali smo postepeno učili.

Izgled stranice se mijenjao nekoliko puta, a trenutni oblik je nastao nakon redizajna 2014. godine, kada je promijenjen cijeli tekst i veći dio fotografija. Od samih početaka sastavni dio stranice bila je knjiga gostiju, koja je dugo vremena bila popularna i imala velik broj upisa. Razvojem društvenih mreža knjiga gostiju postepeno je gubila na značaju pa smo je 2014. odlučili zatvoriti i umjesto nje na Sućuraj homepage integrirati istoimenu Facebook stranicu.  Arhivu upisa u našu knjigu gostiju u txt formatu možete vidjeti ovdje.

Zahvale:
Na pomoći prilikom izrade redizajnirane stranice 2014. godine zahvaljujemo se: Veri Modrić (prijevod na engleski), Tinie Radstake (lektoriranje engleskog), Neveni Jurišić Borozan (prijevod na talijanski), Snježani Vušković (prijevod na njemački), Mariju Rendiću (tehnička pomoć) i Vanji Kuluz (na ustupljenim fotografijama, od kojih smo 10-ak izabrali za našu stranicu).

Na pomoći prilikom izrade stranice od 2001. do 2013. godine zahvaljujemo se: Marku Bartuloviću (prijevod na engleski), Dariju Kujundžiću (tehnička pomoć) te Jasni Pavišić, Lani Janković, Aleksu Šakoti, Ivanu Jeličiću, Danielu Brandejsu i Damiru Jeličiću na ustupljenim fotografijama.

Na pomoći vezanoj uz administraciju Fecebook stranice Sućurja zahvaljujemo se: Anji Ukropina, Andreji Jerković i Hrvoju Pupačiću.

Ukoliko je netko izostavljen s popisa mi se ispričavamo te ga/nju molimo da nam javi.

Molimo da nam se javi onaj tko:

• uoči bilo kakvu grešku na stranici,
• ima prijedlog za poboljšanje stranice,
• ima neki podatak relevantan za Sućuraj, još uvijek neobjavljen na stranici,
• ima zanimljivu fotografiju, video i sl. te želi to objaviti na stranici.

Kontakt: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. (Martin Modrić) i Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. (Ante Modrić)

Otok Hvar - informacije o otoku Hvaru

Hvar - najduži i najsunčaniji hrvatski otok

Hvar, s dužinom od 68,2 km, najduži je otok u Jadranskom moru. Pripada skupini srednjodalmatinskih otoka, a s površinom od 299,6 km2 četvrti je po veličini otok na Jadranu. Najviši vrh na otoku je sv. Nikola s visinom od 628 m, što je treći vrh jadranskih otoka. Zapadni dio otoka, s najvećom širinom od 10,5 km, znatno je masivniji i širi nego njegov istočni dio.

Otok Hvar je dio Splitsko-dalmatinske županije (Republika Hrvatska) i broji 11 077 stanovnika (2011.). Administrativno se dijeli na četiri dijela, a od zapada prema istoku to su: grad Hvar, grad Stari Grad, općina Jelsa i općina Sućuraj. Grad Hvar (4251 stanovnika) sačinjavaju sljedeća naselja: Hvar (3771), Brusje (194), Sveta Nedilja (131), Milna (104), Jagodna (30), Zaraće (14) i Velo Grablje (7). Grad Stari Grad (2781) sastoji se od ovih mjesta: Stari Grad (1885), Vrbanj (498), Dol (311), Rudina (70) i Selca kod Starog Grada (17). U sastavu općine Jelsa (3582) su: Jelsa (1801), Vrboska (548), Svirče (407), Vrisnik (190), Zastražišće (177), Zavala (156), Gdinj (133), Pitve (69), Poljica (59), Ivan Dolac (39) i Gromin Dolac (3). Općina Sućuraj (463) broji tri naselja: Sućuraj (357), Bogomolje (100) i Selca kod Bogomolja (6). Na otoku postoje i dva mjesta koja trenutno nemaju nijednog stalnog stanovnika, a to su Malo Grablje (grad Hvar) i Humac (općina Jelsa).

Arheološko nalazište Grapčeva špilja kraj Humca svjedoči da je otok Hvar bio naseljen prije otprilike 7000 godina. Godine 384. prije Krista grčki kolonizatori s otoka Paros utemeljuju grad Faros na mjestu današnjeg Starog Grada, dok su na ostatku otoka Hvara u to vrijeme živjeli Iliri. Po ovoj koloniji kasnije je, u nešto izmijenjenom obliku, ime dobio čitav otok i grad Hvar. Poslije Ilira i Grka otokom su zavladali Rimljani, a nakon njih mijenjali su se razni gospodari, kraljevstva, carstva i republike. U 7. i 8. stoljeću otok naseljavaju Hrvati, koji danas čine 95,5 % stanovništva. Faros (Stari Grad) je bio najvažniji grad na otoku do osnivanja Hvarske komune 1278. godine, kada primat preuzima grad Hvar. Mnogobrojne povijesne znamenitosti svjedoče o važnosti ovog otoka i njegovoj burnoj prošlosti.

Otok Hvar s kopnom povezuju trajektne i katamaranske linije. Trajektne linije Split - Stari Grad i Drvenik - Sućuraj plove tijekom cijele godine više puta dnevno. Tijekom ljetne sezone u Stari Grad pristaju i trajekti iz Italije te trajekt koji plovi na dužobalnoj liniji Rijeka – Split – Stari Grad – Korčula – Dubrovnik. Katamaranske linije Split – Hvar – Korčula i Split – Bol – Jelsa plove svakodnevno cijele godine, a tijekom ljetne sezone uvode se i dodatne linije. Državna cesta D 116 Hvar – Sućuraj duljine 77 km je glavna hvarska cesta, a osim nje postoje i razne druge lokalne ceste. Na otoku se nalaze četiri benzinske postaje: dvije u Jelsi te po jedna u Hvaru i Vrboskoj. Obje postaje u Jelsi služe za opskrbu cestovnih vozila, postaja u Hvaru služi za cestovna vozila i plovila, dok je postaja u Vrboskoj namijenjena isključivo plovilima. Glavne otočke luke su: Hvar, Stari Grad, Sućuraj, Jelsa i Vrboska, a nautičarima su namijenjene i dvije marine, od kojih se jedna nalazi na Palmižani (Pakleni otoci kraj grada Hvara), a druga u Vrboskoj. Mala sportska zračna luka nalazi se u starogradskom polju.

Kroz dugu povijest ovog otoka, stanovništvo se uvijek bavilo ribarstvom i poljoprivredom, a od 1868. godine počinje se organizirano baviti i turizmom, koji je danas većini otočana najvažniji izvor prihoda. Od poljoprivrednih proizvoda najznačajniji su vino te maslinovo i lavandino ulje. Zahvaljujući rekordnom broju sunčanih sati te čistoj i nezagađenoj prirodi svi poljoprivredni proizvodi s otoka Hvara su vrhunske kvalitete. Otočka kuhinja tako se temelji na zdravoj domaćoj hrani, a naročito na svježoj ribi i maslinovom ulju. Turistima je ovaj otok najviše privlačan zbog netaknute prirode, brojnih slikovitih uvala i plaža, kristalno čistog mora, ugodne klime, povijesno – kulturnih znamenitosti, gastronomske ponude, zabavnih sadržaja, kvalitetnih smještajnih objekata, ljubaznih domaćina te ugodne i opuštene atmosfere koja vlada na cijelom otoku.

Kada se iz Sućurja uputi cestom prema ostatku otoka, prvo mjesto je Selca, a zatim redom Bogomolje, Gdinj, Zastražišće i Poljica. Radi se o malim mjestima čiji povijesni dijelovi nisu na moru, ali se svega nekoliko kilometara sjeverno i južno nalaze brojne uvale s manjim brojem kuća i lijepim plažama. Nekoliko km nakon Poljica može se skrenuti prema eko-etno selu Humac, u čijoj blizini se nalazi Grapčeva špilja, važno arheološko nalazište iz prapovijesti. Špilja je osvijetljena, tako da posjetitelji mogu uživati u ljepotama podzemlja.

Nakon 51 km vožnje iz Sućurja dolazi se u prvo veće mjesto – Jelsu. Jelsa je turistički gradić s brojnim ugostiteljskim objektima, plažama i drugim sadržajima. Najpoznatije jelšanske znamenitosti su: Tor (masivna utvrda iz 4. st. prije Krista na brdu južno od Jelse), crkva sv. Ivana s trgom (osmerokutna crkva iz 15. st.), župna crkva uznesenja Marijina (14. st.), Perivoj (park iz 1870. godine) te Pjaca (glavni trg u mjestu uz čiju zapadnu stranu teče potok Slatina).

Poslije Jelse može se produžiti glavnom cestom prema zapadu ili se uputiti na jug. Na uzvisini jugozapadno od Jelse nalaze se četiri slikovita mala mjesta: Pitve, Vrisnik, Svirče i Vrbanj, najviše poznati po proizvodnji kvalitetnog vina. Iz Pitava prema južnoj obali otoka vodi uski tunel Pitve – Zavala , isklesan u kamenu i dug oko 1400 m. Po izlasku iz tunela najbliže mjesto je Zavala, a nešto zapadnije su Ivan Dolac i Sveta Nedilja. Na strmim padinama iznad ovih mjesta nalaze se brojni vinogradi s kvalitetnim sortama grožđa, od kojih je najpoznatiji Plavac mali. Ovaj dio otoka poznat je i po šljunčanim plažama koje privlače brojne turiste. Ispred Zavale nalazi se otočić Ščedro, a iznad Svete Nedilje najviši vrh na otoku sv. Nikola.

Nastavi li se iz Jelse glavnom cestom prema zapadu, nakon 2 km dođe se do skretanja za Vrbosku. Vrboska je malo mjesto koje se nalazi u dubokoj uskoj uvali. Posebno je zanimljiva zbog malih kamenih mostova koji povezuju dva dijela mjesta. U Vrboskoj se može uživati na nekoliko plaža, a vrijedi pogledati crkvu-tvrđavu iz 16. stoljeća, župnu crkvu sv. Lovrinca iz 15. stoljeća te ribarski muzej. Na popisu UNESCO-ve nematerijalne kulturne baštine nalazi se procesija „Za križen" koja se održava svake godine u noći između Velikog Četvrtka i Velikog Petka. U procesiji sudjeluju župljani Jelse, Pitava, Vrisnika, Svirača, Vrbanja, Vrboske te njihovi gosti.

Nakon što se iz Vrboske vrati na glavnu cestu i nastavi prema zapadu, dolazi se u Stari Grad, antički Faros, 61 km udaljen od Sućurja. Stari Grad je najstarije mjesto na otoku Hvaru i poznato turističko odredište. Nalazi se u dnu dubokog zaljeva (Starogradski zaljev) s čije sjeverne strane je izrazito razvedeni poluotok Kabal s brojnim plažama i uvalama. Starogradsko polje (istočno od Starog Grada), zbog sačuvane antičke parcelizacije, nalazi se na popisu UNESCO-ve svjetske baštine. Od povijesnih znamenitosti u samom gradu najvažnije su: ostaci antičkog Farosa (4. st. prije Krista), župna crkva sv. Stjepana (sagrađena početkom 17. st. na mjestu gdje se ranije nalazila prva hvarska katedrala) i Tvrdalj (utvrđeni dvorac pjesnika Petra Hektorovića iz 16. st.). Nekoliko km južno od Starog Grada nalazi se mjesto Dol, a sjeverno Rudine.

Od Starog Grada prema Hvaru vode dvije ceste. Ako se odabere glavna cesta, nakon prolaska kroz tunel Selca – Dubovica dužine 1516 metara, izlazi se na južnu stranu otoka te se prolazi iznad nekoliko uvala i mjesta Milna. Odabere li se sporedna cesta, prolazi se kroz Selca kod Starog Grada, Grablje i Brusje. Ova cesta prolazi preko brda te se s nje na više mjesta pružaju veličanstveni pogledi.

Grad Hvar je udaljen 77 km glavnom cestom od Sućurja. Najveće je mjesto na otoku te njegov turistički, administrativni i gospodarski centar. Naročito je poznat po kulturno-povijesnim znamenitostima, zabavnim i gastronomskim sadržajima te plažama na Paklenim otocima. Pakleni otoci su skupina malih razvedenih otoka jugozapadno od grada. Najatraktivnije znamenitosti grada Hvara su: katedrala sv. Stjepana (iz 16. st.), trg ispred katedrale (najveći trg na jadranskim otocima), tvrđava Fortica (sagrađena početkom 16. st. na brdu iznad grada), arsenal (sagrađen u 13. st.), kazalište (s početka 17. st., jedno od najstarijih kazališta u Europi te najstarije javno kazalište na svijetu, nalazi se na katu arsenala), gradska lođa (iz 15. st., bivša guvernerova palača) te Franjevački samostan (sagrađen u 15. st., sadrži muzej sa slikama i raznim drugim predmetima). Osim procesije „Za križen" koja je znamenitost središnjeg dijela otoka, na UNESCO-vom popisu kulturne baštine nalazi se i hvarska čipka od agave koju izrađuju redovnice Benediktinskog samostana u Hvaru.

Osim spomenutih znamenitosti, grad Hvar je atraktivan i zbog brojnih uskih kamenih uličica koje se nazivaju kale. Šetnja kalama pruža užitak i autentičan doživljaj dalmatinske arhitekture. Slično kao u Hvaru, kroz brojne kale se može prošetati i u Starom Gradu i Jelsi.

Još više o otoku Hvaru možete saznati na Island-Hvar.info - detaljnije informacije s fotografijama.

Otok Hvar, Sućuraj - Poljoprivreda

Kao i na ostalim mjestima na hrvatskim otocima i priobalju, tako i u Sućurju, stanovništvo se bavi tradicionalnom mediteranskom poljoprivredom. To znači da su maslinarstvo i vinogradarstvo glavne poljoprivredne djelatnosti.

U prošlosti je značaj poljoprivrede za život mještana bio daleko veći nego danas. Budući da je zemlja oko Sućurja uglavnom krševita, izuzev plodnog polja uz mjesto, ljudi su stoljećima ručno odvajali kamenje od škrte zemlje ne bi li dobili što više obradivih površina. Na taj način nastajali su brojni suhozidi koji se nazivaju gomile. Između gomila ostao bi komad obradive zemlje, koji se naziva lȁz. Na strmim terenima gomile su služile i protiv erozije tla, tj. kao potporni zid, a prilikom diobe vlasništva pratili su se (i još se uvijek prate) lazi koji nisu uvijek pravilnog geometrijskog oblika. Obzirom da je kamenja na mnogo mjesta bilo znatno više nego zemlje, često su se radile široke gomile koje su služile i kao put. Ostalo kamenje slagalo se najčešće u valjkaste oblike, tzv. badnje, a neki od njih su prava mala umjetnička djela. Od kamenja su se gradile i poljske kućice s krovom od kamenih ploča. Većina ovih kućica bila je standardnog oblika, dok je manji dio građen u obliku stošca. Stožasti oblik gradnje potječe još iz doba Ilira, a kućica izgrađena na ovaj način u Sućurju se naziva torijun. Velika većina gomila, badnjeva, kućica i torijuna ostala je sačuvana do danas, ali se mnogi od njih na prvi pogled ne vide, jer je na dobrom dijelu nekad obrađene zemlje narasla šuma.

Iako se u prošlosti obrađivalo više zemlje nego što je trenutno slučaj, ipak se i danas obrađuju brojni maslinici i nešto vinograda, što znači da je u Sućurju poljoprivreda u sadašnjosti također važna gospodarska grana. Od 90.-tih godina 20.-og stoljeća počeli su se obnavljati stari zapušteni maslinici. Među narodom u Sućurju postoji izreka da je maslina kao majka, tj. strpljivo čeka da joj se dijete vrati. Poznato je da stablo masline živi više stoljeća. Kada se maslinik zapusti i naraste bujna šuma oko njega i u njemu, maslina još dugo vremena živi, iako na prvi pogled izgleda da je šuma pobijedila. Nakon obnove zapuštenog maslinika relativno se brzo stvari vračaju na staro, tako da ne treba puno čekati na urod (kao što je slučaj kod sadnje novih maslina). Pozitivno je i to što se dobije velika količina visokokaloričnog drva za ogrjev, a druga narodna izreka o maslini u Sućurju kaže: „maslina drvo blagoslovljeno, gori suho i zeleno".

Najzastupljenija sorta maslina, kako u cijeloj Dalmaciji tako i u Sućurju, je oblica. Poznata je po tome što je relativno nepouzdana (velike su oscilacije u količini uroda od godine do godine), ali zato daje vrhunsko maslinovo ulje. Berba maslina obično počinje početkom studenog i završi u prosincu. U to vrijeme rijetkost je preko dana u mjestu nekoga susresti, jer je velika većina ljudi u maslinicima. Ubrane masline uglavnom se prerađuju u uljarama u Sućurju i Poljicima (mjestu na otoku Hvaru, 37 km zapadno od Sućurja). Prerada maslina u uljari u Sućurju obavlja se modernom tehnologijom, hladnim postupkom na principu centrifuge. Prije je u mjestu postojala stara uljara s tradicionalnom preradom „pod prešu", tj. samljevene masline su se pritiskale uz pomoć hidrauličnog prijenosa dok iz njih ne iscuri ulje. U uljari u Poljicima još uvijek postoji ova tehnologija pa zato dio mještana svoje masline prerađuje tamo. Neki smatraju da se bolje ulje dobiva na jedan, a drugi na drugi način. Prava istina je da je ulje iz Sućurja naročito kvalitetno bez obzira na način prerade.

Starih vinograda u mjestu je relativno malo, a ljudi uglavnom obrađuju manje površine za svoje potrebe. Unatoč tome domaćeg vina ne nedostaje, jer skoro svaka obitelj koja nema dovoljno svoga grožđa kupuje grožđe iz drugih mjesta na kopnu i otoku Hvaru te u svojim konobama proizvodi vino na tradicionalan način. Konobe su sastavni dio svih tradicionalnih kuća, a nalaze se u prizemlju. Osim što služe za proizvodnju i čuvanje vina, u njima se čuva maslinovo ulje i ostali poljoprivredni proizvodi te poljoprivredni i ribarski alati i oprema. Jedini ozbiljan proizvođač vina u mjestu je „Podrum Vujnović", koji već godinama proizvodi vrhunska, kvalitetna i stolna vina: crna Ivan Dolac, Plame i Sućuraj, bijela Prč i Oka Vina te rose Opol. Godine 2014. Vujnovići su na površini od 4 hektara iznad uvale Mrtnovik posadili novi vinograd s 24 000 čokota vinove loze sorti Prč, Pošip i Plavac mali. Prč je inače autohtona kvalitetna sorta bijelog grožđa iz Sućurja, koja se pila i na dvoru cara Franje Josipa.

Osim maslinova ulja i vina, u Sućurju se proizvodi više vrsta tradicionalnih rakija: lozovača, travarica, mrtinovača, rogačuša i sl. Od tradicionalnih proizvoda vrijedi još istaknuti smokve, rogač i med. Smokve dozrijevaju tijekom kolovoza te se konzumiraju svježe ili se suše, a suhe smokve iz Sućurja poslastica su koju bi svakako trebalo probati. Nekoliko mještana se bavi pčelarstvom, a zahvaljujući brojnom eteričnom bilju koje raste oko mjesta pčele proizvode kvalitetan med, od kojih je najpoznatiji kaduljin. Ostale poljoprivredne kulture (limuni, naranče, mandarine, šipci, bademi, krumpiri, rajčice, krastavci, grašak, bob, zelene mahune, crveni luk, češnjak, zelena salata, blitva, kupus raštika itd.) ljudi uzgajaju pretežno za svoje potrebe.