4. Sućuraj u 19. stoljeću (Austrija, Francuska i Austro-Ugarska)
Pumpurela (lukobran) iz 1870. |
Općina i osnovna škola iz 1888. |
Nova crkva sv. Jurja iz 1897. |
Svjetionik iz 1898. |
Nakon 377 godina mletačke vladavine, 1797. godine Dalmacija je pripala Austriji, koja je već sljedeću godinu zaratila s Napoleonom. Austrijska vladavina trajala je kratko jer je 1805. godine Dalmacija pa tako i Sućuraj pripao Francuskoj.
U sućuransku forticu u ožujku 1806. godine stigla je francuska vojna posada. Odmah potom u travnju kraj Sućurja dogodila se bitka između ruskih i francuskih ratnih brodova. Rusi su u jesen iste godine opljačkali francuski magazin vina u Sućurju, odnijevši 6150 litara vina i 246 litara kvasine. Dana 26.4.1807. Sućuraj su ponovno pokušali napasti ruski ratni brodovi i crnogorski gusari, ali su odbijeni junačkim otporom naoružanih Sućurana. Francuski generalni providur je u znak zahvalnosti zapovjedio da se Sućuranima prodaje žito iz magazina s velikim popustom – po deset puta nižoj cijeni.
Poslije ovih događaja nastupilo je kraće smirivanje te je krenuo ekonomski razvoj Sućurja. Napoleonovim dekretom od 25.4.1811. osnovana je općina Sućuraj. U ovo vrijeme počelo se graditi novo (današnje staro) groblje, cesta prema Hvaru i uvedena je javna rasvjeta. Sagrađena je i stara sućuranska lanterna, posvećena svetom Anti Opatu. Nakon Napoleonova poraza kod Moskve Francuzi su izgubili Dalmaciju pa Sućuraj ponovno dolazi pod austrijsku vlast.
Godine 1817. u Sućurju je počela raditi osnovna škola. Sredinom 19. stoljeća ekonomski se razvoj još ubrzao. Najvažnije privredne grane bile su ribarstvo, vinogradarstvo i maslinarstvo. U Sućurju je tada bilo 11 velikih mreža za srdele, a godišnje se proizvodilo čak do 150 vagona vina, najviše poznatog Prča (ili Muškata) koji se pio i na dvoru cara Franje Josipa. Godine 1867. došlo je do Austro-ugarske nagodbe te je nastala Austro-ugarska. U Sućurju je 1868. počela raditi pošta, a 1871. telegraf. U ovo vrijeme sagrađeno je više javnih objekata: 1870. lukobran (pumpurela) i dio rive, 1888. nova zgrada općine i osnovne škole, 1889. „obćinska čatrnja" - prva javna gustrina (cisterna) pitke vode i novi svjetionik te 1897. nova crkva svetog Jurja.
Krajem 19. st. nastaje velika pošast – pojava filoksere (žiloždere) te u nekoliko godina ugiba najveći dio vinove loze, glavne privredne grane Sućurja.
Povijest Sućurja:
1. Antički Sućuraj (Iliri i Rimljani)
2. Srednjovjekovni Sućuraj (dolazak Hrvata)
3. Sućuraj za vrijeme Venecije (borbe s Turcima)
4. Sućuraj u 19. stoljeću (Austrija, Francuska i Austro-Ugarska)
5. Sućuraj u 20. stoljeću (3 rata, 6 država)